Stopala - što nam govore?

  Datum: 08.04.2015.
  Piše: Vjenceslav Svoboda


Niti jedan dio tijela ne sudjeluje u kozmetičko-dekorativno-ortopedskoj industriji u koju se slijevaju milijarde eura, kao što to čine – stopala! Osbno na svoja stopala trošimo mnogo novaca i vremena, kako bi im pružili udobnost, njegu ili ih učinili više seksi. I kada se naša vrijedna stopla 'slome' ponovno se okrećemo novoj industriji zaduženoj za pomoć putem uložaka za obuću, umetaka, ortoza, operacija ili drugih skupih mjera.

Iako mnogi tvrde suprotno, okarakteziravši naša stopala kao lomljiva i slaba, dizajn stopala pokazuje nešto drugo - snagu i fleksibilnost koju stvaraju dva jednostavna luka i tvore formu i osnovne funkcije naših stopala. Zdrava stopala ravnomjerno nose težinu tijela, fleksibina su i mogu se prilagođavati različitim terenima, a za to im nije potrebna specijalno dizajnirana obuća sa zračnim jastucima i amortizerima, kao da su dio autoindustrije.

Da pojasnim što znače zdrava - funkcionalna stopala. To su stopala koja su usmjerena prema naprijed, oba jednako. Zamislimo da su stopala kazaljke na satu, koje kreću od sredine skočnog zgloba do razmaka između prvog i drugog prsta od palca. Na koliko sati pokazuju kazaljke? Funkcionalana stopala pokazuju na 12 sati, oba! Pokušajte tako namjestiti stopala. Čudno vam je? Gdje osjetite tu „čudnost“? U listovima, zadnjoj loži, donjem dijelu leđa? Ne bojte se, taj osjećaj proizvode vaši mišići, koji su došli u novi položaj. Vaša stopala su sada u neutralnom anatomskom položaju. Što vam se više čini da je ovaj položaj neprirodniji i nezgodniji, to je disfunkcija jača.

Disfunkcionalna stopala izrazito su nestabilna, sklona ozljedama. Nosećim zglobovima (skočnim zglobovima, koljenima, kukovima i ramenima) ne mogu pružiti čvrstu platformu. Posao koji trebaju obaviti stopala moraju odraditi neki drugi dijelovi sustava za pokretanje-tijela, pa dolazi do kompenzacije, dodatnog opterećenja i na kraju boli i bolova. Posljedice disfunkcionalnih stopala su žuljevi, kurje oči, čukljevi, zadebljanje kože, sabijanje prstiju, petni trn, plantarni fascitis, ravna stopala...

Plattfuss ili ravna stopala danas su najčešći pokazatelj disfunkcije. Kada stopalo izgubi svoje lukove, taban sa svojim mišićima, kostima, tetivama i ligamentima udara o tlo. Stopalo gubi amortizirajući mehanizam bez lukova, što znaći da se stoplao direktno sudara sa tlom.

Pojasniti ću vam uz primjer. Dok sam išao u školu moj prijatelj Bane i ja redovno smo igrali nogomet. Bane nije bio brz igrač niti spretan sa loptom, pa je najčešće igrao u obrani. Na sistematskom pregledu koji se provodio u školi rekli su mu da ima ravna stopala i preporučili nošenje ortopedskih uložaka. Kako je odrastao sve je više imao problema sa boli u stopalima i igranje nogometa na igralištu zamjenio je sa igranjem Championship Managera na računalu, a hodanje svakodnevnom vožnjom autom na posao. Simptomi su se privremeno povukli, ali nakon nekog vremena ponovno su se javili, ovaj puta jače. Bane se riješo boli tek kad je shvatio da tijelo funkcionira kao cjelina i da je mjesto boli rijetko kad i izvor problema koji uzrokuju bol. Nakon što je počeo izvoditi vježbe koje su aktivirale pogonske mišiće kukova, bol se povukla.

Glavni uzrok svih bolova i drugih problema sa stopalima je nepravilan kontakt stopala sa tlom. Disfunkcije ne dopuštaju pravilan obrazac spuštanje stopala na tlo: peta - prednji jastučići – prsti. Ovakav obrazac nemoguće je postići ako su stopala rotirana prema van, što se dešava jer tijelo zbog disfunkcija treba veću površinu za održavanje ravnoteže. Prilikom spuštanja stopala težina tijela više pada na vanjski (supinacija) ili unutarnji rub (pronacija) stopala umjesto da je ravnomjerno raspoređena preko cijelog stopala.

Kako se raspoređuje tjelesna težina prilikom hoda jednostavno je provjeriti. Pogledajte đon svoje omiljene obuće. Gdje je najviše izlizan? Mogućnosti je više: možda je više izlizan vanjski ili unutarnji rub ili su najviše izlizane pete. Jesu li su đonovi na obje cipele jednako izlizani? Sve su to pokazatelji kako rade vaša stopla i ostatak tijela kojeg nose.

Pa gdje je onda problem i odakle započeti? Svugdje. Zbog toga je potrebno tijelo tretirati kao cjelinu jer svi noseći zglobovi ovise jedan o drugom i povlače lančane reakcije. Zato se ravna stopala i planatarni fascitis mogu tretirati jednako. Kako je to moguće? Jer su strukture koje su uključene u problem jednake, različiti su samo simptomi, ali vi želite riješiti pravi uzrok, a ne samo posljedične simptome?

Bosonogi Ted, pravim imenom Ted McDonald, četrdesetosomogodišnji je nezavisini atleta rodom iz Seattlea, koji svojim primjerom i radom želi pokazati izvorne ljudske tjelesne kapacitite kroz bosonogo trčanje i ohrabriti druge da čine isto. Bosonog je pretrčao mnoge ultra maratone, uključujući i Copper Canyon ultra maraton. Sedam godina posvetio je istraživanju Tarahumara indijanca i prakticiranju bosonogog trčanja, kako bi svoje znanje i iskustva mogao prenostiti drugima kroz treniranje. Također održava predavanja kroz koja pojašnjava kako su naša tijela stvorena za trčanje kroz koje dobivamo čisto zadovoljstvo i zdravlje. O njemu je pisao američki publicista i novinar Christopher McDougall u svojoj knjizi 'Rođen da trči', koja je postala svjetski best-seller.

Bosonogi Ted za sebe kaže da je veliki avanturista te preporučuje da svatko osluškuje svoje tijelo, jer je to najbolji način postizanja ravnoteže i svjesnosti. „Ravnoteža nije nešto o čemu moraš razmišnjati, nego stanje u koje moraš doći“, kaže Ted. Životna priča Bosonogog Teda odavna je prešla Pacifik i proširila se diljem Europe. Dotakla je i industriju, koja je pokrenula proizvodnju posebno dizajnirane sportske obuće, koja postaje sve veći trend među atletama i sportašima.

Ostali sadržaj

Manifest kritike

Stvorilo se to da društvu svijest nije važna, jer ako se okrenete u tom smjeru nije vam zajamčena materijalna dobit što je glavni argument kada se pokuša adresirati neki problem. Najbolje je ne dirati u to i uzdrmati sustav koji je izgrađen u biti samo za stjecanje profita koji će služiti za još veći rast sustava. Da se sustav obrani nameće se konstantan sukob i borba između ega u kojoj je cilj ušutkati kritiku.

...

Rekreacijom protiv restrikcije

Fitness kao i sport u društvu nikad nije imao nikakve zdravstvene vrijednosti i neće je imati dok god se ne promijeni perspektiva većine onih koji ga predstavljaju. Sport se u društvu još uvijek koristi za manipulaciju 'kruha i igara' i u ovom momentu još nije potreban, ali biti će, dok se fitness bazira isključivo na seksualnosti, što je u ovoj situaciji palo u potpuno drugi plan, a i takav pristup se ni ne može proturiti pod zdravstvenu vrijednost.

...

Razumijevanje života

Bole vas leđa, koljena, ramena ili nešto drugo? Bili ste kod raznih liječnika, stručnjaka, terapeuta, obavili ste sve pretrage i prikupili sve nalaze ali još uvijek vam ništa ne pomaže. Rezultat vašeg trenutnog stanja je neshvaćanje osnovnih životnih procesa koje ste gurnuli ispod raznih socioloških uvjetovanja, a kao posljedica toga kod čovjeka razvijaju se bolesti i disfunkcionalna stanja.

...

Disanje – recept za zdravlje

Ukoliko disanje usporedimo s ostalim fiziološkim funkcijama na koje možemo voljno djelovati lako je zaključiti da je disanje najvažnija takva funkcija. Teško je točno reći koliko čovjek može izdržati bez hrane ili vode ali to vrijeme može se izražavati u danima i tjednima. Slično je i sa spavanjem ali vrijeme koje čovjek može izdržati bez sna je znatno kraće i najčešće su to sati i možda dani. Ali život bez kisika neće trajati duže od desetak minuta.

...

Stara, istrošena koljena

Osobe starije od 50 godina najčešće imaju problema s bolovima u koljenima zbog nepovoljnog položaja koljena koja su zaključana u vanjskoj rotaciji. To je lako prepoznati po položaju čašice koljena koja je usmjerena prema van, od sredine tijela, kao i stopala. To znači da su duboki fleksori kukova koji su i vanjski rotori koljena toliko napeti da koljena neprestano rotiraju prema van.

...